Broj heroja na sajtu: 288 Učinimo da ih bude još više!

MH u Zabavniku
broj 3070
broj 3071
broj 3072
broj 3073
broj 3074
broj 3075
Damjan Krstajić
Modeli zamenjuju skupe oglede
Thursday, 06 May 2010 12:16
Damjan-Krstajic

Od velike braće i grandioznih zvezda, jedna mala vest nikako ne može u Srbiji da dođe na red za objavljivanje: Damjan Krstajić (37) i saradnici osvojili su prvo mesto na svetskom konkursu za izradu matematičkog modela koji će najbolje predviđati ponašanje određenog leka u organizmu pacijenta. A Damjan nije daleko od novinara, živi i radi u Beogradu.

Ukratko: ubrzo posle diplomiranja na beogradskom PMF - završio je studije matematike u 28. godini jer je uporedo i radio - uputio se u Mančester kod rođaka. Odatle je tražio, i brzo našao, posao u jednoj tek osnovanoj maloj firmi koja se bavila biotehnologijom.
„U to vreme, 1999. godine, razvoj računarstva doživljavao je bum, i firma se razvijala. Ja sam radio na matematičkim modelima hemijskih struktura koje se koriste u farmaciji, konkretnije u mogućem leku za tumore.“
Supruga, lekar, u Engleskoj je završila specijalizaciju, zaposlila se, dobili su i ćerku - a onda su se 2005. godine vratili u Srbiju.
„Objektivno, u Engleskoj su uslovi za život bolji: posao, zdravstvena zaštita, obrazovanje...Ali u Beogradu je bolje subjektivno“, smeje se.
Zahvaljujući internetu, nastavio je da radi honorarno za svoju bivšu firmu, a onda je, zahvaljujući stečenom iskustvu, uspostavio saradnju sa Onkološkim institutom Univerziteta u Njukaslu. Naime, timovi koji tragaju za lekom protiv raka sastavljeni su od biologa, hemičara, lekara - i matematičara.
Pre tri godine Damjan Krstajić osnovao je u Beogradu Istraživački centar za hemijsku informatiku. U njemu je dvoje zaposlenih, on i koleginica, a angažuju i spoljne saradnike. Damjan ističe i podršku prof. Branislava Uzelca i dipl. inž. Gorana Miloševića, članova UO, kao i prof. dr Dejvida Lihija iz Njukasla...U Centru se, na računarima, prave matematički modeli koji predviđaju kako će se potencijalni lek ponašati u organizmu: koliko će se dugo zadržati u telu, za koliko vremena se apsorbuje, kako se rastvara...
Farmaceutska industrija na ovaj način postiže ogromne uštede, jer se smanjuje broj eksperimenata, a dobija se i na vremenu - jedan matematički model zamenjuje tromesečne oglede. I još: pod pritiskom javnosti EU je donela odluku da se smanji broj eksperimenata na životinjama, a to je moguće jedino uz pomoć matematike.
U januaru ove godine, zahvaljujući pokazanim rezultatima, beogradski Istraživački centar za hemijsku informatiku uspostavio je saradnju i sa dva instituta u Londonu.
„Mi smo privatna organizacija i ne dobijamo sredstva iz budžeta. A bavimo se izvozom znanja. Svet je mnogo otvoreniji za saradnju nego što mi mislimo, treba samo probati... Globalizacija ima mnogo negativnih strana, ali i neke dobre, između ostalog i slobodno tržište znanja. Poslodavcu su bitne tri stvari: kvalitet, brzina i cena. Prva dva uslova zadovoljavamo znanjem, a treći znači da smo manje plaćeni nego što bismo bili u Engleskoj“, kaže Damjan Krstajić, dodajući da mladi iz Srbije svakako treba da sa više smelosti nastupaju u svetu.
Pobedu na svetskom konkursu na sajtu www. qsarworld.com, koji je trajao od decembra prošle godine do marta, doživljava kao veliko priznanje. Ali naglašava: „Mi nemamo mogućnost da grešimo, ili da radimo loše - naši rad je neprestano na proveri.“

Uspešan i u hobiju
Godinama već Damjan Krstajić bavi se i gljivarstvom. Član je Asocijacije gljivara i saradnik na monografiji „Gljive Srbije i Zapadnog Balkana“, čiji je autor prof. Branislav Uzelac. Reč je o kapitalnom delu za koje je prilog dao i svetski poznati fotograf prirode Rodžer Filips.
Izvor: Blic
(2009)


***

Damjan Krstajić, reklo bi se, živi svoj „američki san“. Ali u svojoj zemlji, u Beogradu. Iako i sam priznaje da bi, da je ostao u Engleskoj, zarađivao više i živeo bolje i kvalitetnije, nije se libio da izabere teži put. Barem kada je posao u pitanju. Jer hemijska informatika ili preciznije matematika koja pomaže medicini da predvidi delovanje nekog leka je u Srbiji još uvek nepoznanica, a novca i sluha za takve projekte uvek premalo. Damjanu međutim nije nedostajalo hrabrosti da baš on postane pionir u ovom poslu, ovde, u svojoj zemlji. I da svima nama pokaže da se isplati probati, pokušati, istrajati...

 
srpskiEnglish

Search

Friends of Project

Biomelem

EWE Comp

Japanska_ambasada

Kancelarija_za_mlade

Diaspora Group

Logos

Positive Center

Composite

Fond_Djordje_Vajfert

Mali svet

OSSI

Prometej

Telo kao umetnicko delo

605

Tasic & partners

Medija centar

 

Friends in Media

Blic

Politikin_zabavnik

Blic zena